Pronađene nove snimke hindenburške katastrofe

PBS-ov dokumentarac istražuje uzroke nesretne eksplozije koja je iz korijena promijenila zračni promet

N estanak zračnog broda Hindenburg u vatrenoj stihiji šokirao je svijet 1937., ponajviše zato što je spektakularna i smrtonosna katastrofa zabilježena na filmu. No, slike koje su desetljećima bile dostupne javnosti nisu pokazivale sam početak požara. Ali sada, u novom dokumentarnom filmu NOVE, Hindenburg: Novi dokazi, prikazane su amaterske snimke otkrivene prije samo nekoliko godina koje bacaju novo svjetlo na moguće uzroke eksplozije.

"Ne vjerujte kada vam kažu da se nema ništa nova za otkriti", izjavio je izvršni producent Gary Tarpinian Adrianu Gomezu iz Albuquerque Journal-a. "Sretni smo što možemo svijetu pokazati nešto novo u ovoj tragičnoj nesreći."

Njemački zračni brod, smatran novim, luksuznim oblikom putovanja, pokušao je 6. svibnja 1937. pristati u mornaričku zračnu bazu u New Jerseyu, kada je na brodu izbio plamen. Sjedinjene Države i Njemačka pokrenule su službenu istragu o tome što je izazvalo požar, ali istraga nije polučila konačan odgovor. Ključno za istragu je bilo to što niti jedan od istražnih timova nije pregledao snimku amaterskog fotografa Howarda Schencka.

Kako Mindy Weisberger izvješava za Live Science, dok su sve novinarske ekipe na mjestu događaja događaj snimile iz sličnog kuta, Schenck je svoju Kodakovu osamilimetarsku kameru usmjerio prema boku broda. Njena širokokutna leća uhvatila je cijeli brod dok ga je gutao plamen.

Schenck se 2012. obratio Danu Grossmanu, povjesničaru zrakoplovstva koji je radio na snimanju dokumentarnog filma u povodu 75. godišnjice hindenburške katastrofe i pokazao mu snimku.

“Grossman je za Live Science izjavio da ne može vjerovati da postoji snimka iz ovog kuta". "Snimka počinje ranije od bilo koje druge snimke, tako da prikazuje dio nesreće koji ostale snimke nemaju.

Osnovni obris katastrofe jasan je. Tadašnji zračni brodovi bili su izrađeni od metalnih okvira prekrivenih pamučnim vrećama ispunjenih plinom [vodikom] - koji je vrlo zapaljiv kad se miješa s kisikom iz zraka, kako za Smithsonian piše Donowan Webster [What Really Felled the Hindenburg, May 4, 2017].

"Nikad nije bilo" sigurno ", nikad ne možete sigurno upravljati "letećom bombom", izjavio je Grossman za Live Science. "Ali Nijemci su razvili pažljivo osmišljene protokole kako upravljati zračnim brodom, a mnogi od njih su tada zanemareni."

Katastrofa se najvjerojatnije dogodila radi curenja vodika. Također, grmljavinske oluje su stvorile nabijeni zrak koji je povećao vjerojatnost iskri uzrokovanih statičkim elektricitetom. U međuvremenu, članovi posade Hindenburga vjerojatno su bili pod stresom, izjavio je Jason O. Harris, pilot obučen za istragu nesreća koji je surađivao s Grossmanom na proučavanju katastrofe, Caitlin O'Brien iz Military Timesa. Kasnili su i željeli su što prije sletjeti.

Iako Schenckove snimke ne pokazuju iskru radi koje je izbio požar, sugerira da je krivac možda povezan s konopima koji služe pri slijetanju broda. Časopis Albuquerque napominje da su konopi spušteni na zemlju četiri minute prije nego što je vatra započela. Tim koji je napravio dokumentarac je surađivao sa znanstvenikom koji se bavi kemijskim inženjerstvom, na proučavanju vodljivosti užadi.

Kako Grossman kaže za Live Science, službeni protokol tražio je da se brod spusti na određenu visinu prije nego što spusti užad. Umjesto toga, posada je izabrala manevar koji se zove "slijetanje s visine", spustivši užad na zemlju s velike nadmorske visine kako bi ih kopnena posada mogla vitlom prizemljiti. Ovi uvjeti stvorili su veći rizik od iskrenja.

"Upravljanje zračnim brodom na vodik nije bez rizika, a pogotovo ne u uvjetima naelektrizirane atmosfere", kaže Grossman. "Ali njime možete upravljati na sigurniji ili manje siguran način, a posada je [nažalost] izabrala manje siguran način odabirom slijetanja s velike visine."

Kako piše Christopher Klein za History.com, nesreća Hindenburga nije bila najsmrtonosnija u povijesti zračnih brodova. Od 97 putnika i članova posade na brodu, poginulo je njih 35, dok je jedan član posade na tlu također izgubio život. Međutim, zbog dramatičnih snimaka i emotivne reakcije radijskog reportera Herberta Morrisona, koji je izgovorio čuvenu frazu „Oh, čovječanstvo,“ nesreća je duboko promijenila percepciju javnosti o zračnim brodovima.

Nakon nesreće, zračni brodovi gotovo su nestali iz putničkog prometa, dok je komercijalno zrakoplovstvo postalo dominantno. Danas, međutim, neke tvrtke rade na oživljavanju zračnih brodova kao ekološki prihvatljivog načina za prijevoz tereta i putnika.