Atomski facelifting

Ruskom fizičaru Anatoliju Petroviču Bugorskom lice ne stari na mjestu gdje ga je pogodio protonski snop iz akceleratora čestica

Veliki ubrzivač čestica (LHC) uvijek je bio u središtu pozornosti otkako se ideja o njegovoj izradi pojavila 1984 godine. Dugi niz godina je bio izvor bezbrojnih vrijednih otkrića za fizičare. Stroj je pravo tehničko dostignuće koje pomaže fizičarima da razumiju osnovne zakone svemira.

Međutim, zaglaviti u akceleratoru može imati strašne posljedice, a jedan ruski znanstvenik je to i iskusio. Prema Davenu Hiskeyu, autoru knjige "Today I Found Out", priča započinje 13. srpnja 1978. godine, kada je znanstvenik Petrovič Bugorski radio na sovjetskom akceleratoru čestica U-70 Synchrotron.

Radeći u Institutu za fiziku visokih energija u ruskom gradu Protvinu, Bugorski je uz pomoć akceleratora čestica morao provjeriti dio problematične opreme. Slučajno je stavio glavu na put protonskoj zraci velike energije i ugledao bljesak "blistav poput tisuću Sunaca". Unatoč čudnoj pojavi, Bugorski nije osjetio bol, ali je svejedno pretrpio brojne ozljede.

Da bismo u potpunosti shvatili razmjere oštećenja koje je snop u roku od nekoliko sekundi nanio Bugorskom, prvo moramo nešto saznati o mjernoj jedinici nazvanoj grej (Gy). Prema Hiskeyu, grej je jedinica za apsorbiranu količinu ionizirajućega zračenja. Jedan grey se definira kao apsorpcija jednog džula ionizirajućeg zračenja u jednom kilogramu materije [obično ljudskog tkiva].

Obično je oko 5 greya smrtonosno, i to u roku od otprilike 14 dana od izlaganja zračenju. Zrake svjetlosti koje su prošle kroz glavu Bugorskog sadržavale su energiju od 2000 grey-a. Pri izlasku zraka doseže energiju od 3000 grey-a. Tako velika energija je stvorila rupu na licu Bugorskog, ali s drugačijim posljedicama.

Iako se na početku Bugorski osjećao dobro, snop visoke energije je uzrokovao gubitak osjeta lijeve strane lica, a koža na lubanji gdje je snop izašao se počela neprestano ljuštiti te ponovno zacjeljivati. Snop je također proparao lijevu stranu naučnikovog mozga, ali radi toga nije pretrpio nikakve intelektualne poteškoće.

Iako su mnogi liječnici predviđali njegovu brzu smrt, on je preživio, iako ne bez posljedica. Izgubio je sluh na lijevom uhu, pati od epileptičnih napada te paralize lijeve strane lica. No, sve to ga nije spriječilo da stekne titulu doktora znanosti.

Jedan od najbizarnijih zaključaka iz te nesreće je bio da snop protona može spriječiti nastanak bora na koži. Naime, dio lica pogođen snopom kao da je ostao zamrznut u vremenu, gotovo uopće nije pokazao znakove starenja.